Da li se isplati grejanje na klimu?
Isplati se u većini stanova i dobro izolovanih kuća, jer inverter klima od jednog kilovata struje isporuči tri do četiri kilovata toplote. Nijedna grejalica, TA peć ni električni kotao ne mogu da priđu toj računici, pošto kod njih jedan kilovat struje daje najviše jedan kilovat toplote. Toliko o kratkom odgovoru.
Puna slika zavisi od šest stvari: izolacije, kvadrature, spoljne temperature, rasporeda prostorija, SCOP vrednosti uređaja i njegovog kapaciteta grejanja. Loše izolovana kuća sa pet odvojenih soba nije isto što i stan od 35 kvadrata u zgradi. U prvom slučaju klima je dopuna, u drugom često sasvim dovoljno grejanje.
U ovom tekstu prolazimo kroz stvarnu potrošnju sa formulom koju možeš sam da primeniš, kroz to koliko kvadrata koja klima realno greje, po čemu se bira uređaj kome je grejanje glavni posao i u kojim situacijama klima nije pravo rešenje.
Šta najviše utiče na račun za grejanje klimom
Pre svih tabela, pet stvari odlučuje skoro sve. Kapacitet grejanja u kilovatima mora da odgovara prostoru, jer preslab uređaj radi non stop punom snagom. SCOP govori koliko toplote dobijaš po utrošenom kilovat satu tokom cele sezone, pa je razlika između SCOP 4,0 i 5,0 direktno vidljiva na računu. Deklarisani radni opseg određuje dokle klima uopšte greje. Izolacija prostora često znači više od samog uređaja. I na kraju, način korišćenja: kontinuiran rad na stabilnoj temperaturi troši manje od stalnog paljenja i gašenja.
Mitsubishi Electric 21 Inverter MSZ-HJ60VA/MUZ-HJ60VA 21000Btu Klima uređaj
Kako klima uopšte greje?
Klima ne proizvodi toplotu kao grejalica, nego radi kao toplotna pumpa vazduh vazduh: izvlači toplotnu energiju iz spoljašnjeg vazduha i prebacuje je unutra. Zvuči čudno, ali i vazduh na minusu sadrži toplotu koju kompresor može da pokupi. Struja se troši na taj prenos, ne na stvaranje toplote, i zato je učinak višestruko veći nego kod klasičnih grejnih tela.
Zašto 1 kW struje nije isto što i 1 kW toplote
Grejalica od jednog kilovata daje tačno jedan kilovat toplote. Klima sa COP vrednošću 3,6, kolika je recimo kod Hisense Easy Smart 12K modela iz ponude, od istog kilovata struje isporuči 3,6 kilovata toplote. COP pokazuje taj odnos u jednom trenutku, a SCOP isti odnos preračunat na celu grejnu sezonu, sa svim toplim i hladnim danima.
Inverter, standardna ili pokretna: koja ima smisla za grejanje
Za grejanje se tipovi klima ne ponašaju ni približno isto, pa je ovo prva odluka.
| Tip | Za koga | Prednosti | Mane |
|---|---|---|---|
| Inverter klima | glavno ili dopunsko grejanje tokom cele zime | visok učinak po kWh, radi i na minusu, stabilna temperatura | viša cena od standardne |
| Standardna klima (on i off) | hlađenje i dogrevanje u prelaznim periodima | najniža ulazna cena | najčešće greje do oko minus 5, veće oscilacije i potrošnja |
| Pokretna klima | prostori gde montaža nije moguća | ne zahteva montažu | grejanje slabo ili ne postoji, bučnija, mali učinak |
Za ozbiljno zimsko grejanje računica se praktično svodi na inverter modele, pa se ostatak teksta bavi njima.
Koliko struje troši inverter klima kada greje?
Dvanaestica pri grejanju vuče iz utičnice najviše oko jedan kilovat, a čim postigne zadatu temperaturu, inverter spusti snagu na deo maksimuma. Kod Hisense Easy Smart 12K iz asortimana maksimalna ulazna snaga grejanja je 1.050 W, dok se opseg snage grejanja kreće od 1.000 do 4.200 W toplotnog učinka. Deklarisana godišnja potrošnja tog modela za grejanje u prosečnoj sezoni je 878 kWh.
Nominalna snaga zato nije stvarna satna potrošnja, nego gornja granica. U tabeli je maksimum koji uređaj može da povuče, po kapacitetima.
| Klima | Maksimalna ulazna snaga (orijentaciono) | 8 h rada | 12 h rada | 24 h rada |
|---|---|---|---|---|
| 9.000 BTU | oko 0,8 kW | do 6,5 kWh | do 10 kWh | do 19 kWh |
| 12.000 BTU | oko 1,0 kW | do 8 kWh | do 12 kWh | do 24 kWh |
| 18.000 BTU | oko 1,6 kW | do 13 kWh | do 19 kWh | do 38 kWh |
| 24.000 BTU | oko 2,2 kW | do 18 kWh | do 26 kWh | do 53 kWh |
U kontinuiranom radu, kada je prostor već zagrejan, potrošnja obično padne na 40 do 60 odsto ovih vrednosti, jer kompresor moduliše. Punom snagom klima radi uglavnom na startu i na jakom minusu.
Kako sam da izračunaš potrošnju
Formula je kratka: prosečna snaga u kilovatima puta broj sati rada daje kWh, a kWh puta cena kilovat sata daje trošak. Primer za dvanaesticu koja u kontinuiranom radu troši prosečno 0,6 kW: za 12 sati to je 7,2 kWh. Ako kilovat sat košta na primer 10 dinara, dan grejanja od 12 sati izađe oko 72 dinara. Cenu kWh proveri na važećoj tarifi, jer se menja po zonama i periodima, a formula ostaje ista.
Koliko kvadrata može da zagreje klima?
Kratki odgovori prvo. Dvanaestica realno greje 25 do 40 kvadrata, osamnaestica 40 do 60, dvadesetčetvorka 60 do 80, a devetka prostor do oko 25 kvadrata.
| Kapacitet | Grejanje (orijentaciono) | Tipičan prostor |
|---|---|---|
| 9.000 BTU | do 25 m² | manja soba, kancelarija |
| 12.000 BTU | 25 do 40 m² | soba ili manji stan |
| 18.000 BTU | 40 do 60 m² | dnevna zona, veći stan |
| 24.000 BTU | 60 do 80 m² | otvoren prostor, lokal |
Kvadratura sama po sebi nije dovoljna za izbor. Izolacija, sprat, stolarija, visina plafona, broj spoljnih zidova i raspored prostorija mogu potpuno da promene potrebnu snagu. Za grejanje se bira konzervativnije nego za hlađenje: ista dvanaestica koja leti ohladi 50 kvadrata zimi komotno greje bliže donjoj granici raspona. Kod slabije izolacije ili čestih jakih minusa uzima se klasa jače ili se planira dodatni izvor toplote.
Kako izabrati klimu prvenstveno za grejanje
Kada je grejanje glavni zadatak, redosled kriterijuma se menja u odnosu na kupovinu klime za leto. Ovo su podaci koje treba tražiti u specifikaciji.
SCOP
SCOP je sezonski koeficijent grejanja: koliko kilovata toplote dobiješ po kilovat satu struje, u proseku cele sezone. Prag za klasu A+ je SCOP 4,0, za A++ 4,6, a za A+++ 5,1. Pomenuti Easy Smart 12K ima SCOP 4,0, što ga svrstava u A+. Što je broj veći, računi su niži pri istom grejanju.
Energetska klasa za grejanje
Na etiketi stoje dve klase, za hlađenje i za grejanje, i one se često razlikuju za ceo stepen. Za zimsku upotrebu gleda se isključivo klasa grejanja. Model sa A++ hlađenjem i A+ grejanjem je za ovu priču A+ uređaj.
Kapacitet grejanja u kilovatima
Kapacitet grejanja i hlađenja nisu isti broj, a kapacitet grejanja dodatno pada kako spoljna temperatura ide naniže. Zato se za grejanje ne kupuje na knap. Preslab uređaj radi stalno punom snagom, troši više i brže se haba.
Minimalna radna temperatura
Standardni inverter modeli najčešće deklarišu grejanje do minus 15 stepeni, a serije namenjene grejanju do minus 20 ili minus 25. Taj podatak stoji u specifikaciji svakog modela i ne postoji univerzalna granica za sve klime. Ko živi u kotlini gde temperatura redovno pada dublje ispod nule, ovaj red u specifikaciji čita pre cene.
Defrost i grejač spoljne jedinice
Na niskim temperaturama spoljna jedinica se povremeno zaledi, pa uređaj na nekoliko minuta pređe u odmrzavanje. Tada iz spoljne jedinice izlazi para i curi voda, što zbuni mnoge vlasnike, a potpuno je normalno. Pojedini Tesla i Hisense modeli iz ponude imaju grejač spoljne jedinice, koji skraćuje odmrzavanje i pomaže stabilnom radu na jačem minusu.
Modulacija invertera
Širina opsega u kome kompresor može da radi određuje koliko mirno uređaj drži temperaturu. Easy Smart 12K moduliše grejanje između 1.000 i 4.200 W. Širi opseg znači ređe trzanje između ekstrema, tišu spoljnu jedinicu i manju potrošnju u kontinuiranom radu.
BTU prema veličini prostora
Važi tabela iz prethodnog poglavlja, uz jedno pravilo: za grejanje se ne ide na donju granicu kapaciteta. Ako je prostor na granici između dvanaestice i osamnaestice, a grejanje je primarno, bira se jači model.
Cena prema vrednosti
Inverter dvanaestice u ponudi kreću se od oko 25.000 dinara za osnovne modele do preko 80.000 za premium serije, dok jači kapaciteti idu od oko 60.000 do preko 100.000. Razliku u ceni nose SCOP, radni opseg, nivo buke i oprema poput Wi-Fi modula ili grejača spoljne jedinice. Za pretežno grejanje ima smisla platiti bolji SCOP i širi radni opseg, jer se razlika vraća kroz račune. Modele po kapacitetu, klasi i ceni možeš da uporediš u ponudi klima uređaja na Kliklaku.
Mitsubishi Electric MSZ-SF35VE/MUZ-SF35VEH Inverter klima uređaj 12000Btu
Kako podesiti klimu da greje
Na daljinskom se pritiska dugme MODE dok se na ekranu ne pojavi simbol sunca ili oznaka HEAT. Temperatura se zatim podesi na 20 do 22 stepena, ventilator na automatski režim, a lamele usmere naniže, jer se topao vazduh sam diže ka plafonu. Prvih nekoliko minuta unutrašnja jedinica često ne duva ništa: uređaj prvo zagreva izmenjivač da ne bi ubacivao hladan vazduh, pa to nije kvar nego zaštita. Ako ni posle desetak minuta ne krene topao vazduh, prvo se proverava da li je režim zaista na grejanju, jer je pogrešan mod ubedljivo najčešći razlog.
Da li klima treba da radi stalno ili da se pali i gasi?
Kod inverter klime kontinuiran rad na stabilnoj temperaturi po pravilu troši manje nego naizmenično paljenje i gašenje. Svako novo zagrevanje ohlađene prostorije znači sate rada punom snagom, upravo u režimu u kome uređaj najviše vuče. Kada drži već postignutu temperaturu, kompresor radi na malom procentu i potrošnja je mirna. Gašenje ima smisla kada u prostoru nikoga nema duže od jednog dana. Za noć je bolja opcija spustiti zadatu temperaturu za dva do tri stepena ili koristiti noćni režim nego gasiti uređaj i ujutru grejati od nule.
Na koliko stepeni podesiti klimu tokom zime?
Za grejanje je najbolje podesiti klimu na 20 do 22 stepena. Postavljanje na 26 ili 28 ne greje prostoriju ništa brže, samo pomera cilj i tera kompresor da duže radi punom snagom. Svaki stepen naviše primetno diže potrošnju, jer uređaj mora da održava veću razliku prema spoljnoj temperaturi. Noću i kada nikog nema po ceo dan, 18 do 19 stepeni čuva i komfor i račun, a povratak na 21 ide brzo jer prostor nije ohlađen do kraja.
Kako se klima ponaša na nuli, minus 5, minus 10 i minus 15
Oko nule inverter klima greje praktično punim deklarisanim kapacitetom, uz povremeni defrost. Između minus 5 i minus 10 kapacitet grejanja osetno pada, odmrzavanje je češće, a standardne on i off klime u ovim uslovima po pravilu više nisu upotrebljive za grejanje. Od minus 10 do minus 15 rade samo inverter modeli deklarisani za taj opseg, sa nižim učinkom nego na nuli. Ispod minus 15 ostaju serije sa deklarisanim radom do minus 20 ili minus 25. Univerzalna granica ne postoji, pa je jedino merodavno ono što proizvođač navede kao radni temperaturni opseg konkretnog modela.
Vivax cool klima uređaji, ACP-12CH35AERI+ R32 SREBRNA OGL. ( 0001250350 )
Realni scenariji: koja klima za koje grejanje
Stan od 35 kvadrata, klima kao glavno grejanje
Dobro izolovan stan u zgradi, sa stanovima iznad i ispod koji se greju, najzahvalniji je teren za grejanje na klimu. Inverter dvanaestica sa SCOP 4,0 ili više pokriva ceo prostor. Primer iz ponude je Hisense Easy Smart 12K, klasa grejanja A+, sa cenom oko 40.000 dinara.
Dnevna zona kuće od 40 do 60 kvadrata, dopuna peći ili kotlu
Ovde klima nosi prelazne periode i dogreva u špicu zime, pa kotao ili peć rade kraće. Bira se osamnaestica sa širim radnim opsegom. U ponudi je Hisense Hi-Comfort 18K sa integrisanim Wi-Fi upravljanjem i grejačem spoljne jedinice, korisnim baš za jutarnje minuse.
Otvoren prostor ili lokal od 60 do 80 kvadrata
Veliki dnevni boravak sa kuhinjom ili poslovni prostor traži dvadesetčetvorku, jer dva slabija uređaja izlaze skuplje i za kupovinu i za montažu. Primer je Hisense Easy Smart 24K iz asortimana, sa cenom oko 75.000 dinara.
Vikendica ili prostor koji se greje povremeno
Prostor koji dočeka goste potpuno hladan traži brzo zagrevanje, pa se uzima kapacitet stepenik iznad računice po kvadraturi i model sa nižom deklarisanom minimalnom temperaturom. Bitna je i zaštita od smrzavanja, režim koji drži prostor na desetak stepeni dok nikog nema, uz minimalnu potrošnju.
Najčešće greške pri grejanju na klimu
Prva i najskuplja greška je kupovina kapaciteta po letnjoj računici. Klima koja leti taman ohladi prostor zimi je često preslaba, pa radi non stop punom snagom. Druga je podešavanje na 27 ili 28 stepeni u uverenju da će brže ugrejati, a dobije se samo veći račun. Treća je paljenje i gašenje više puta dnevno umesto stabilne temperature. Četvrta su prljavi filteri pred sezonu: već tanak sloj prašine smanji protok vazduha i učinak, a čišćenje traje pet minuta. Peta je usmeravanje lamela ka plafonu, pa toplota ostaje gore dok je pod hladan. I šesta, očekivanje da jedna unutrašnja jedinica kroz zatvorena vrata zagreje ceo stan. Greje prostor u kome jeste i ono dokle vazduh slobodno cirkuliše.
Kada grejanje klimom nije dobar izbor?
Pošteno je reći i gde ova računica pada. U vrlo loše izolovanim objektima toplota izlazi brže nego što je klima ubacuje, pa se prvo rešava izolacija. U kućama sa mnogo odvojenih prostorija jedna jedinica ne može da greje kroz zidove i zatvorena vrata, a više jedinica menja celu kalkulaciju. Pogrešno dimenzionisan uređaj troši previše i ne dogreva. Standardna on i off klima kupljena zbog leta nije zamena za grejanje na ozbiljnom minusu. I na kraju, tamo gde zima redovno ide ispod deklarisanog radnog opsega, klima može da bude samo dopuna, ne i jedini izvor toplote.
Kako smanjiti potrošnju klime zimi
Najveći efekat daju najprostije stvari. Čisti filteri na početku sezone i na svakih mesec dana korišćenja. Stabilna zadata temperatura umesto stalnog pomeranja. Zaptivena vrata i prozori, jer klima ne može da nadgreje promaju. Lamele naniže, da toplota siđe u zonu boravka. Provetravanje kratko i širom otvorenim prozorom, umesto odškrinutog prozora po ceo dan. Spoljna jedinica čista od lišća i snega, sa slobodnim protokom vazduha. I odgovarajuća snaga uređaja od starta, jer nijedan trik ne spasava preslabu klimu u prevelikom prostoru.
Najčešća pitanja o grejanju na klimu
Da li je bolje grejanje na klimu ili na grejalicu?
Po potrošnji nema dileme: klima od istog kilovat sata napravi tri do četiri puta više toplote nego grejalica. Grejalica ima smisla za kratko dogrevanje malog prostora, kupatila na primer, ili tamo gde klima ne može da se montira.
Da li klima kaplje kada greje i da li je to kvar?
Spoljna jedinica tokom grejanja povremeno pušta vodu i paru, jer se u defrost ciklusu topi led sa izmenjivača. To je normalan rad. Ako pri grejanju kaplje unutrašnja jedinica u prostoriji, to nije normalno i traži proveru servisa.
Da li klima više troši kad greje ili kad hladi?
Po satu rada potrošnja je slična: Easy Smart 12K, recimo, deklariše najviše 1.050 W pri grejanju i 1.140 W pri hlađenju. Sezonski račun za grejanje ipak ispadne veći, jer zimi klima radi mnogo više sati i savladava veću temperaturnu razliku nego leti.
Da li klima može da greje kad je napolju minus?
Može, u okviru radnog opsega koji proizvođač deklariše, najčešće do minus 15, a kod serija za grejanje do minus 20 ili minus 25. Učinak na jakom minusu je niži nego oko nule, pa se za takve uslove bira model sa rezervom kapaciteta.
Kada je najbolje kupiti klimu ako planiraš grejanje?
Pred grejnu sezonu, znači krajem leta i početkom jeseni. Tada je izbor pun, a montažeri još nisu u špicu, koji kreće sa prvim hladnim danima. Ko kupi klimu u oktobru ili novembru, često na montažu čeka nedeljama, taman kada mu grejanje najviše treba.
Grejanje na klimu ima smisla kad se bira po pravim brojevima
Od svih načina grejanja na struju, klima daje ubedljivo najviše toplote po potrošenom kilovat satu, ali samo ako uređaj odgovara prostoru i uslovima. Prava odluka se ne donosi po ceni ili brendu, nego po kapacitetu grejanja, SCOP vrednosti, klasi grejanja i radnom temperaturnom opsegu. Ako planiraš da klimu koristiš i za grejanje, uporedi modele upravo po tim podacima u ponudi klima za hlađenje i grejanje na Kliklaku, gde uz svaki uređaj stoje specifikacije potrebne za ovu računicu.
Komentari